Ususret obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje pozivamo Vas da nam se pridružite 17. studenog (petak) u 18:00 sati na rotoru u Rogoznici kako bi paljenjem  svijeća odali počast onima koji su stradali braneći našu domovinu.

Pad grada Vukovara dogodio se 18. 11. 1991. godine nakon 87 dana mukotrpne borbe hrvatskih branitelja i Zbora narodne garde protiv agresorskih srpskih paravojnih snaga koji su imali pomoć Jugoslavenske narodne armije. U borbama za grad Vukovar poginulo je oko 1000 civila i hrvatskih branitelja, a u logorima njih još 600. Vukovar je kao hrvatski grad vraćen tek 1998. godine. Hrvatski sabor je u ožujku 2020. godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog sjećanja te se od tada 18. studenog obilježava  Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Na isti dan kada je okupiran Vukovar, počinjen je veliki zločin nad civilima i braniteljima u mjestu Škabrnja. Pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinili su pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljne skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena.

Kada se prisjećamo Vukovara i Škabrnje, neizbježno se i prisjetiti Vukovarske bolnice, mjesta gdje su srca najjače kucala. Tijekom tromjesečne opsade grada, ova bolnica zbrinjavala je ranjenike, a njezini požrtvovni doktori, medicinske sestre i ostalo osoblje radilo je danonoćno kako bi pomogli svima onima koji su u bolnici pronašli sklonište ili su bili u životnoj opasnosti.

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine. Tada je ubijeno između 255 i 264 civila i vojnika uglavnom Hrvata. Većina njih su bili pacijenti bolnice iz koje su odvezeni u logor i smaknuti u divljini.

                                                                                Jelena Juričević, prof. povijesti

Ususret obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje pozivamo Vas da nam se pridružite 17. studenog (petak) u 18:00 sati na rotoru u Rogoznici kako bi paljenjem  svijeća odali počast onima koji su stradali braneći našu domovinu.

Pad grada Vukovara dogodio se 18. 11. 1991. godine nakon 87 dana mukotrpne borbe hrvatskih branitelja i Zbora narodne garde protiv agresorskih srpskih paravojnih snaga koji su imali pomoć Jugoslavenske narodne armije. U borbama za grad Vukovar poginulo je oko 1000 civila i hrvatskih branitelja, a u logorima njih još 600. Vukovar je kao hrvatski grad vraćen tek 1998. godine. Hrvatski sabor je u ožujku 2020. godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog sjećanja te se od tada 18. studenog obilježava  Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Na isti dan kada je okupiran Vukovar, počinjen je veliki zločin nad civilima i braniteljima u mjestu Škabrnja. Pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinili su pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljne skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena.

Kada se prisjećamo Vukovara i Škabrnje, neizbježno se i prisjetiti Vukovarske bolnice, mjesta gdje su srca najjače kucala. Tijekom tromjesečne opsade grada, ova bolnica zbrinjavala je ranjenike, a njezini požrtvovni doktori, medicinske sestre i ostalo osoblje radilo je danonoćno kako bi pomogli svima onima koji su u bolnici pronašli sklonište ili su bili u životnoj opasnosti.

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine. Tada je ubijeno između 255 i 264 civila i vojnika uglavnom Hrvata. Većina njih su bili pacijenti bolnice iz koje su odvezeni u logor i smaknuti u divljini.

                                                                                Jelena Juričević, prof. povijesti